Skip to content

Dulje školovanje povezano s manjim rizikom od razvoja demencije – studija

Hina
Izvor vijesti: HINA
FOTO: Freepik
4 min čitanja
0
Podijeli:

WASHINGTON, 3. studenoga 2026. (Hina) – Brojna istraživanja pokazuju da je viša razina formalnog obrazovanja povezana s manjim rizikom od razvoja Alzheimerove bolesti, no velika nova studija pokazala je da i dulje školovanje nosi zdravstvene prednosti i smanjuje opasnost od razvoja demencije, čak i kod ljudi kod kojih je genetski rizik za tu bolest visok.

Prethodna istraživanja pokazala su da je viša razina obrazovanja povezana s manjim rizikom od razvoja demencije, no bilo je teško utvrditi točan razlog. Je li riječ o samome formalnom obrazovanju? Ili je možda više stvar u socioekonomskom statusu, koji također utječe na rizik od demencije?

U ovom istraživanju znanstvenici sa Sveučilišta Južne Kalifornije pokušali su odgovoriti na ta pitanja koristeći zdravstvene podatke iz britanske baze podataka “U.K. Biobank” i situaciju koja je prije nekoliko desetljeća nastala uslijed donošenja zakona o obrazovanju. Riječ je o reformi obveznog školovanja u Velikoj Britaniji iz 1972. godine. Znanstvenici su je iskoristili da bi ustanovili mijenjaju li dodatne godine provedene u školskim klupama vjerojatnost postavljanja dijagnoze demencije do 65. godine života.

Godine 1972. na snagu je stupio zakon prema kojemu su britanski tinejdžeri rođeni 1. rujna 1957. ili kasnije morali ostati u školi barem do navršene 16. godine života. Prije toga učenici su školovanje mogli napustiti s 15 godina. Rezultat je, prema autorima, prvi dokaz uzročne, a ne samo statističke veze između obrazovanja i demencije.

Time je stvoren svojevrstan prirodni eksperiment koji je istraživačima omogućio usporedbu ljudi sličnog porijekla i iskustava, a koji su – isključivo zbog datuma svog rođenja – bili podložni različitim zakonskim zahtjevima vezanim uz školovanje.

Uzročni učinak obrazovanja na pojavnost Alzheimerove bolesti i srodnih demencija

“Ove su okolnosti pružile jedinstvenu priliku za proučavanje uzročnih učinaka obrazovanja na pojavnost Alzheimerove bolesti i srodnih demencija (ADRD). Već dugo znamo da osobe s višom razinom obrazovanja rjeđe obolijevaju od demencije, ali bilo je teško utvrditi je li za to zaslužno samo obrazovanje”, pojasnila je autorica studije, zdravstvena ekonomistica Silvia Barcellos sa Sveučilišta Wisconsin-Madison iz Centra za ekonomska i socijalna istraživanja.

Reforma je povećala udio ljudi koji su u školi ostali do svoje šesnaeste godine za 14 postotnih bodova. U generaciji učenika rođenih nakon toga datuma dijagnoza demencije pokazala se rjeđom nego u generaciji rođenoj samo nekoliko mjeseci ranije.

No pokazalo se da dodatna godina školovanja nije bila povezana samo s pamćenjem nego i sa smanjenom učestalošću Alzheimerove bolesti i srodnih oblika demencije u usporedbi sa skupinom rođenom prije uvođenja navedenog zakona – i to čak i kod osoba s većom genetskom predispozicijom.

“Geni utječu na rizik od bolesti, ali ne određuju nužno i njezin ishod”

Dakle, najzanimljiviji dio rezultata je da je korist bila jasno vidljiva i među osobama s visokim genetskim rizikom, uključujući mnoge nositelje gena APOE4 (povezanog s Alzheimerovom bolešću), pri čemu je gotovo u potpunosti nestala razlika između skupina s visokim i niskim genetskim rizikom. “Geni utječu na rizik od bolesti, ali ne određuju nužno i njezin ishod”, rekao je koautor studije, izvanredni profesor ekonomije na Sveučilištu Južne Kalifornije, Leandro Carvalho.

“Ljudi često vjeruju da je genetski rizik nešto unaprijed određeno… No naši dokazi pokazuju da nije tako”, rekao je Carvalho

Znanstvenici su istaknuli da je ukupna učestalost demencije tijekom istraživanja bila niska jer je promatrana skupina ljudi još uvijek relativno mlada, a broj evidentiranih slučajeva demencije u skupini praćenoj samo do 65. godine života relativno je malen, zbog čega treba provesti dodatna istraživanja i na starijim grupama ljudi, ali i u drugim državama.

Treba napomenuti i da se studija odnosi na britansku populaciju i jednu konkretnu zakonsku promjenu pa se rezultati ne mogu poistovjetiti s hrvatskim prilikama.

Rezultati studije objavljeni su u stručnome časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS).

Podijelite ovaj članak:
BESPLATAN BILTEN

Svidjelo vam se što ste pročitali?

Ne propustite važne lokalne priče, analize i video izvještaje. Pretplatite se na besplatan newsletter portala Objektivo.hr — svaka nova objava stiže izravno u vaš inbox.

✓ 100% besplatno • Bez neželjene pošte • Odjava u 1 klik
Hina
NOVINSKA AGENCIJA SLUŽBENI AGENCIJSKI IZVOR

Hrvatska izvještajna novinska agencija

Hrvatska izvještajna novinska agencija (HINA) vodeća je nacionalna novinska agencija u Republici Hrvatskoj. Članci i vijesti objavljeni pod ovim profilom preuzeti su iz službenog servisa HINA-e u svrhu točnog, nepristranog i pravodobnog informiranja javnosti.

Odgovori

© 2026 Objektivo.hr. Sva prava pridržana.

BESPLATAN BILTEN

Zaprati Objektivo.hr

Budite prvi informirani — primajte svaku novu objavu, analizu i podcast izravno u svoj inbox.

Automatska dostava svakog novog objavljenog članka
Obavijesti o novim video i audio podcast emisijama
100% besplatno, sigurno i bez neželjene pošte (spam)
BESPLATAN BILTEN

Zaprati Objektivo.hr

Budite prvi informirani — primajte svaku novu objavu, analizu i podcast izravno u svoj inbox.

Automatska dostava svakog novog objavljenog članka
Obavijesti o novim video i audio podcast emisijama
100% besplatno, sigurno i bez neželjene pošte (spam)