Štednja građana u bankama i mirovinskim fondovima predstavlja vrlo velik izvor za financiranje potencijalnih poduzetničkih projekata, a koji bi doveli do veće ekonomske aktivnosti i rasta konkurentnosti, poručio je ministar financija Tomislav Ćorić.
Ćorić je to rekao na konferenciji “Tržišta kapitala – kako ojačati financijsku moć Europe i regije”, u organizaciji Jutarnjeg lista i slovenskog Dela, na kojoj je sudjelovao i slovenski ministar financija Andrej Šircelj.
Prema Ćorićevim riječima, europska ekonomija već neko vrijeme “muku muči” s konkurentnošću, pa tako i u odnosu na SAD i Kinu, što je problem koji je kratkoročno vrlo teško riješiti. Iz perspektive europske ekonomije, ali i malih ekonomija poput hrvatske i slovenske, kazao je, tome se može doskočiti povećanjem produktivnosti.
“Uvjereni smo da je povećanje konkurentnosti u Hrvatskoj moguće, no ono traži aktivaciju svih mogućih džepova produktivnosti koji na razini jedne ekonomije postoje”, ustvrdio je Ćorić, dodavši da se ti džepovi nalaze u raznim sektorima, pa tako između ostalog i u proizvodnji i administraciji.
S druge strane, potrebna je i aktivacija svih mogućih resursa koji ekonomiji u pogledu njena rasta stoje na raspolaganju, pri čemu je Ćorić apostrofirao štednju koja se nalazi u bankama, a u slučaju Hrvatske i u obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Po njegovim riječima, ona se mjeri desecima milijardi eura, a ključno je pitanje kako tu štednju aktivirati. “Odnosno, kako je dovesti u situaciju da uparena s poduzetničkom aktivnošću proizvede dodatnu vrijednost za nacionalnu ekonomiju i njezinu konkurentnost”, istaknuo je.
Raspraviti mogućnosti daljnjih iskoraka u regionalnoj integraciji burzi
Apostrofiravši potrebu snažnije aktivacije tržišta kapitala, Ćorić je podsjetio i na izdanja “narodnih” vrijednosnih papira, kao i inicijalne javne ponude dionica nekoliko privatnih kompanija, kojih bi trebalo biti i u budućnosti.
Također, istaknuo je, od 1. siječnja uvodi se Hrvatski investicijski račun (HIR), čija aktivacija bi građanima trebala otvoriti put u smjeru dodatnih aktivnosti na tržištu kapitala. Vjeruje da će taj model u srednjem i dugom roku dovesti do diversificiranja štednje građana, koja se trenutno dominantno nalazi u bankama.
Ćorić je podsjetio i na inicijativu regionalne integracije tržišta kapitala, u svrhu čega su ministarstva financija, regulatorna tijela i burze osam zemalja ranije potpisale memorandume o razumijevanju. “Taj integracijski proces polako dobiva svoje konture i vjerujemo da ćemo u narednom razdoblju svjedočiti nekim pomacima u tom smjeru. Riječ je o osjetljivim stvarima i nije za očekivati da će se stvari dogoditi ‘preko noći'”, rekao je Ćorić.
No, osobno je optimist kada je riječ o inicijativi, a sa slovenskim kolegom, s kojim je danas na marginama konferencije održao i bilateralni sastanak, inicirao je da se ministri zemalja potpisnica okupe i rasprave mogućnosti daljnjih iskoraka.
Ćorić je podsjetio i na inicijativu Europske komisije o Uniji štednje i ulaganja, rekavši da ju Hrvatska apsolutno podržava i smatra da je to jedini način da europska ekonomija u dugom roku opet postigne ekonomske rezultate koje je nekada postizala.
Slovenija je jedna od zemalja potpisnica inicijative regionalne integracije burzi, a prema riječima slovenskog ministra Šircelja, burze su same za sebe manje konkurentne, dok bi integracija polučila sinergijski efekt.
I on je govorio o zaostajanju Europe, rekavši da se to ogleda i u ulaganjima u istraživanje i razvoj. Za povećanje konkurentnosti Europe, smatra, bitno je i smanjiti administraciju i regulativu za poduzeća, kao i olakšati im da se, umjesto putem bankovnih kredita, u većoj mjeri financiraju na tržištima kapitala.
Zahtjevi sindikata javnih službi za povećanje plaća nisu prihvatljivi. Kao ministar financija, nakon desetljeća vrlo uspješnog upravljanja javnim financijama u Hrvatskoj nisam, ne mogu i neću biti osoba koja će dovesti u pitanje financijsku stabilnost zemlje i proračuna.
Sljedeći tjedan ponovno sastanak sa sindikatima
Odgovarajući na pitanja novinara, potpredsjednik Vlade i ministar Tomislav Ćorić kazao je da zahtjevi sindikata javnih službi za povećanje plaća nisu prihvatljivi, poručivši da neće ugroziti financijsku stabilnost zemlje i državnog proračuna.
„Kao ministar financija, nakon desetljeća vrlo uspješnog upravljanja javnim financijama u Hrvatskoj nisam, ne mogu i neću biti osoba koja će dovesti u pitanje financijsku stabilnost zemlje i proračuna. Iznosi koji su bili komunicirani nama jednostavno nisu prihvatljivi”, poručio je Ćorić.
Najavio je da će sljedeći tjedan ponovno sjesti sa sindikatima i razmotriti kakve su mogućnosti. Mi ćemo, kako je rekao, s naše strane predstaviti kako vidimo situaciju i kako vidimo zapravo perspektivu plaća u javnom sektoru.
Kada je riječ o državnim službama, ministar je rekao da su razgovori trenutačno usmjereni na tehničke detalje Temeljnog kolektivnog ugovora i nastavit će se u petak. „Vjerujemo da tu nema posebnih točaka prijepora”, poručio je.
Dodao je da će materijalna prava zaposlenih biti tema pregovora u narednom razdoblju, i s državnim i s javnim službama.
Pritom će se, naglasio je, uzeti u obzir makroekonomske okolnosti i očuvanje financijske stabilnosti Hrvatske. „To nam je i bit će nam prilikom tog razgovora i kod svakog sljedećeg razgovora na prvom listu”, istaknuo je.
Minimalna plaća bit će objavljena do kraja mjeseca
Upitan o minimalnoj plaći, ministar je rekao da zasad nema novosti te najavio da će njezin iznos biti objavljen do kraja mjeseca, u zakonskom roku.
„Postoje neke ideje, međutim, nisam u ovom trenutku spreman to komunicirati. Bit će komunicirano vrlo vjerojatno tijekom sljedećeg tjedna”, ustvrdio je.
Upitan o mogućem povećanju osobnog odbitka, Ćorić je rekao da ta opcija trenutno nije predmet rasprave.
Izvor: Hina/Vlada
