STRASBOURG, 20. listopada 2026. (Hina) – Europski parlament je na plenarnoj sjednici u Strasbourgu u utorak usvojio izvješće kojim poziva na uspostavu europske mreže željeznica velikih brzina, pri čemu zastupnici ne žele da ona povezuje samo glavne gradove EU-a, već i velika urbana čvorišta.
“Povezanost željeznica velikih brzina među glavnim europskim gradovima omogućit će putnicima masovan prelazak sa zrakoplova na vlakove. To je ključan element u smanjenju naše ovisnosti o fosilnim gorivima, otvaranju pristojnih radnih mjesta i znatnom povećanju naše strateške autonomije”, rekao je španjolski eurozastupnik Vincent Marza Ibanez iz redova Zelenih.
Ibanez je bio izvjestitelj za izvješće koje je Europski parlament usvojio s 558 glasova za, 23 protiv i 73 suzdržana.
Izvješće predstavlja odgovor Parlamenta na akcijski plan Komisije iz 2025 za željeznice velikih brzina u kojem se utvrđuju koraci za poboljšanje prekograničnog putovanja i putovanja vlakom na velike udaljenosti diljem Europe.
Izvješće ističe da se promet željeznicama velikih brzina od 2015. do 2023. povećao za samo 13 posto, a da je mreža koja se koristi i dalje koncentrirana u ograničenom broju država članica.
Postojeći sustav više funkcionira kao niz nacionalnih linija koje se zaustavljaju na granicama, a ne integrirani europski sustav, dodaje se u tekstu usvojena izvješća.
Povjerenik za održivi promet i turizam Apostolos Tzitzikostas rekao je prošle godine da je 12.000 kilometara brzih željezničkih pruga danas koncentrirano u samo nekoliko država članica Španjolskoj, Francuskoj, Italiji, Njemačkoj, dok su srednja i istočna Europa slabo povezane.
Ibanez je u utorak rekao da za razvoj mreže potrebna odgovarajuća ulaganja u cijelom EU-u, no upozorio da to ne smije biti na štetu dnevni i regionalnih željezničkih usluga kojima se građani koriste u svakodnevnom životu.
Većina ljudi radije bi odabrala brzi vlak nego zrakoplov za putovanja koja obuhvaćaju “kratke i srednje udaljenosti” unutar Europske unije (EU), objavila je prošle godine udruga europskih željezničkih tvrtki (CER) pozivajući se na rezultate istraživanja.
Prema CER-u, “tri od četiri građanina EU-a putovala bi Europom na kratke i srednje udaljenosti brzim vlakom umjesto avionom kada bi postojale brze i pouzdane željeznice velikih brzina između europskih prijestolnica i glavnih urbanih područja.”
Oko polovice ispitanika vjeruje da se promet “mora poboljšati kako bi putovanje bilo znatno brže i lakše”, dok je 79 posto reklo da se “slaže da bi Europa trebala više ulagati u brze željeznice”.
Više od 100 milijardi eura iz programa EU-a dodijeljeno je projektima željezničke infrastrukture od 2014. godine, ističe se u priopćenju Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj.
Unatoč nedavnom oživljavanju ponude željezničkog prijevoza na noćnim linijama i onima na dugim udaljenostima diljem kontinenta, oko 90 posto ljudi ne smatra “prometne veze” između zemalja “adekvatnima”, izjavila je Zajednica europskih željezničkih i infrastrukturnih tvrtki (CER), nakon što je podržala anketu provedenu na oko 5000 ljudi u 27 država članica EU.
Hrvatska eurozastupnica iz redova Europske pučke stranke (EPP) Nikolina Brnjac, koja je i članica parlamentarnog Odbora za promet i turizam (TRAN), za Hinu je rekla da Europa ne smije biti povezana samo između velikih metropola, nego mora povezati sve svoje regije i građane.
“Za to su nam potrebna snažnija europska ulaganja, brže izdavanje dozvola i ubrzana realizacija projekata, što je jedan od mojih prioriteta u pregovorima o novom europskom proračunu kao izvjestiteljica EPP-a u Odboru za regionalni razvoj za novi Instrument za povezivanje Europe”, dodala je Brnjac.
‘Monopolističke tendencije’
Izvješće poziva Komisiju da mreža opslužuje sva velika urbana područja s najmanje 250.000 stanovnika, “što je prag koji je u sektorskim procjenama utvrđen i kao točka u kojoj veza velikih brzina postaje ekonomski održiva.”.
Smatrajući željeznicu javnim dobrom, Izvješće ističe da bi infrastrukturu trebalo financirati uglavnom europskim i nacionalnim javnim ulaganjima, a da bi uloga privatnog kapitala tebala biti ograničena na nabavu željezničkih vozila.
Portugalska zastupnica iz kluba liberala Renew Ana Vasconcelos je na neformalnom sastanku s medijima o pitanju brzih željeznica, kretanje roba i usluga opisala kao temelj europskog projekta i zajedničkog tržišta.
Vasconcelos je u utorak rekla da Europa u tome zaostaje zbog “monopolističkih tendencija” nacionalnih sustava u zemljama članicama te da se željeznica neće moći nadmetati sa zračnim prometom ako potrošači ne dobiju brže, priuštive i bolje opcije, što je nazvala ciljem Izvješća.
Izvješće potiče države članice i željezničke prijevoznike da karte za vlakove velikih brzina učine pristupačnijima radi osiguravanja jednake mobilnosti diljem EU-a.
Prema procjenama Komisije, potrebno je 345 milijardi eura za dovršetak mreže, a Izvješće dosadašnji financijski odgovor naziva nerazmjernim tome te ističe kontinuiranu rascjepkanost unutarnjeg tržišta željeznica.
“Ovdje se radi o tome da se tržištu, odnosno tržišnom natjecanju dopusti da odradi svoj dio … Transportni sektor iziskuje veliku razinu ulaganja, a novac poreznih obveznika nije dovoljan da to pokrije”, rekla je Vasconcelos, dodajući da je stoga potrebno privući privatni kapital.
Kao pozitivne primjere otvaranja tržišta je istaknula Francusku, Italiju, Austriju, Švedsku te Španjolsku.
Međutim, priznala je da je tek riječ o inicijativi Parlamenta te da će uspjeh projekta ovisiti o tome hoće li u sredstva za željeznice velikih brzina biti odobrena u raspravama o proračunu.
“A i na državama članicama jest da se počnu pridržavati onoga što Komisija od njih već neko vrijeme traži”, dodala je.