Iz Gradske knjižnice “Franjo Marković” Križevci pozivaju na proslavu 10. rođendana Križevačkog čitateljskog kluba KriČaK. Pitajući članove kluba kako bi najradije proslavili ovaj veliki okrugli rođendan, rekli su – uz razgovor o napisanom i pročitanome, s piscem jedne im od najdražih knjiga koje su čitali Brod za Issu Robertom Perišićem. Stoga, dobro nam došli na književnu večer u ponedjeljak, 19. listopada 2026. s početkom u 19 sati u Gradskoj knjižnici „Franjo Marković“ Križevci, uz KriČaK, Roberta Perišića, tortu i književnost.
KriČaK (Križevački čitateljski klub) osnovan je u rujnu 2016. u Gradskoj knjižnici „Franjo Marković“ Križevci s voditeljicom Majom Baksa. Kroz godine je klub mijenjao i broj i sastav članova, što je prirodno, no svih se deset godina kontinuirano sastaje i srčano raspravlja o pročitanome.
Do pisanja ovog teksta, KriČaK je pročitao 88 knjiga, što hrvatskih, što svjetskih pisaca.
Gost večeri:
Robert Perišić, hrvatski književnik (Split, 1969.). Studij kroatistike završio je 1999. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Uređivao je časopise Godine i Godine nove, pisao književne kritike u Feral Tribuneu, kolumnu u tjedniku Globus. Objavio je pjesničke zbirke Dvorac Amerika (1995), Jednom kasnije (2012) i Siromašni čovjek kojeg boli glava (2020), a zapažen je proznim zbirkama urbane, naraštajne tematike, kojima se svrstao u tzv. stvarnosnu prozu (Možeš pljunuti onoga tko bude pitao za nas, 1999; Užas i veliki troškovi, 2002; Uvod u smiješni ples, 2011; Hodati kao mačka, 2018). Široku čitanost i međunarodni ugled stekao je romanima, nagrađivanim Naš čovjek na terenu (2007) i Područje bez signala (2015), društvene tematike i uronjene u tranzicijsku svakidašnjicu te utemeljene na novinarskom iskustvu. Velik odjek kritike i publike ponovio je nagrađivanim romanom Brod za Issu (2022), smještenim u antičko doba na Vis i mitsko-ekološkoga sloja. Pisao je i drame (Kultura u predgrađu, 2000) te filmske scenarije (100 minuta Slave, D. Matanić, 2004., o Slavi Raškaj). Romani su mu prevedeni na slovenski, engleski, njemački, francuski, talijanski i španjolski.
