Na 21. nedjelju po Duhovima, 2. studenoga 2025., u grkokatoličkoj katedrali Presvete Trojice u Križevcima svečanom arhijerejskom božanskom liturgijom svetoga Ivana Zlatoustoga obilježena je središnja proslava Svete jubilejske godine 2025. Liturgiju, koju je prenosila Hrvatska radiotelevizija na Prvom programu, predvodio je vladika Milan Stipić, križevački biskup, zajedno s vladikom Nikolom Kekićem, biskupom u miru, te brojnim svećenicima i đakonima.

U homiliji je vladika Stipić istaknuo: “Danas naša Križevačka eparhija obilježava središnji dan Jubileja svete 2025. godine. Nedavno smo hodočastili u Rim i susreli se s papom Lavom. Jubilej nije slavlje pojedinca, pa ni više njih, nego cijeloga Naroda Božjega. Na jubilej nas Bog poziva da nam daruje život – i to u izobilju – kako bismo i mi drugima prenosili njegov milosni dar života. Današnje evanđelje govori o sijaču koji sije sjeme na zemlju. Sjeme je riječ Božja, a sijač je sam Bog. Bog svoju riječ daruje svima i ona dolazi do svačijih ušiju; svatko je pozvan čuti Božju riječ i po njoj oblikovati svoj život. Krist nas uči da budemo sijači dobra. Svatko od nas pozvan je u svojoj sredini, u svom zvanju i zanimanju, u svom društvenom staležu, biti sijač dobra.”

Povezujući evanđelje s Dušnim danom, vladika Stipić rekao je: “Sjeme koje se danas spominje u evanđelju možemo povezati i s Dušnim danom, koji se danas obilježava u Crkvi rimskoga obreda. Svaki je čovjek poput zrna pšenice koje prije ili kasnije mora pasti u zemlju kako bi ponovno oživjelo i donijelo novi plod. Naša pokojna braća i sestre, roditelji, rođaci i prijatelji jesu to sjeme koje je palo u zemlju i čeka dan uskrsnuća na novi život. Zato se spominjemo svih pokojnika, molimo za njih i prinosimo za njih svete službe i molitve, jer je naša povezanost s njima trajna i vječna. Moliti za svoje pokojne kršćanska je i duhovna dužnost, osobit čin milosrđa i ljubavi, koji nas povezuje sa svim naraštajima naših pokojnih u svim vremenima i na svim prostorima. Važno je tako odgajati i naše potomke, da i oni jednoga dana prinose molitve za nas i naše spasenje u vječnosti. Molimo Boga za pokojne, da zadobiju oproštenje svojih grijeha te da se na njima u potpunosti ostvari Kristovo spasenje.”

Govoreći o važnosti proslave jubileja za Križevačku eparhiju, propovjednik je dodao: “Slavlje jubileja u kojem se sada nalazimo ujedno je slavlje oprosta i pomirenja, kada pružamo i tražimo mir. Molimo danas svemogućega Boga da podari oproštenje mnogim našim precima koji možda nisu iskreno nasljedovali Krista i živjeli po evanđelju. Neka svemogući Bog raskine sve spone koje priječe dolazak njegove blagodati na nas, na našu eparhiju, na našu domovinu i narod, kako bi i Križevačka eparhija i Grkokatolička Crkva u Hrvatskoj bile istinski svjetionik i svjedok Božje ljubavi i prisutnosti u svijetu.”
Vladika Stipić podsjetio je i na veliki jubilej koji eparhiju očekuje uskoro: “Naša eparhija uskoro slavi 250 godina svojega života i djelovanja ovdje u Križevcima, što ćemo obilježiti 2027. godine. Na taj se jubilej već sada pripravljamo duhovno, molitveno i pastoralno. Priprava je započela prije sedam godina kroz Godinu obitelji, Svetoga pisma, molitve za duhovna zvanja i druge inicijative. Naš je zadatak, kao kršćana, postaviti temelj za zdrav rast zajednice kroz molitvu, sakramentalni život, dobra djela, post i širenje radosne Kristove vijesti.”
Na kraju je biskup Milan zaključio: “Draga braćo i sestre, neka nam u ovoj jubilarnoj godini Svemogući Bog udijeli svoj oprost za sve naše grijehe i propuste, kao i za sve posljedice grijeha – naših i naših prethodnika – da bismo bili oslobođeni od mnogih spona i okova koji nas priječe na putu spasenja i koji nam ne dopuštaju da iskreno ljubimo Boga i svoje bližnje.”
Nakon liturgije, vladika Milan zajedno s okupljenim pukom predmolio je Pokajni moleben Isusu Milosrdnom za oproštenje grijeha počinjenih u Križevačkoj eparhiji od njezinih početaka te je svima udijelio odrješenje.
Tijekom liturgije, prikazane za obnovu milosti Božje i darova Svetoga Duha u eparhiji, pjevala su naizmjenično dva zbora: Zbor križevačke katedrale, pod ravnanjem Martina Pleše, i Slovenski ekumenski zbor, pod ravnanjem Mateja Burgera. Među brojnim vjernicima sudjelovali su i Žumberački uskoci, Kulturno-umjetničko društvo Prigorje, Udruga Prigorsko srce, Križevačka djevojačka straža, kao i članovi Molitvene zajednice svetog Šarbela, pokreta Nanovo rođeni, te hodočasnici iz različitih dijelova Križevačke eparhije.