Ana-Marija Ferenčak (26), diplomirana politologinja s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, ime je koje je javnosti postalo poznato putem TikToka, ali i sudjelovanja u komunikacijskoj strategiji predsjedničke kampanje, gdje je s timom stajala iza inovativnog iskoraka na TikToku. Danas, s bogatim znanjem o digitalnoj političkoj komunikaciji, Ferenčak analizira izazove i potencijale na lokalnoj razini, s posebnim fokusom na svoje rodne Križevce. U razgovoru za naš portal, objašnjava kako je prepoznala svoju strast prema komunikacijama, zašto je TikTok budućnost političkog angažmana, te kako vidi perspektivu Grada Križevaca.
Prepoznavanje poziva: Od nesigurnosti do Zokipedije
Mlada politologinja otkrila je svoj afinitet prema komunikacijama, kako kaže, ne odmah i ne bez oklijevanja, već postupno, kroz projekte. „Moj put u političkoj komunikaciji, rekla bih, tek je počeo. Često znam komentirati s kolegama kako su to svi oko mene vidjeli puno ranije nego ja sama,“ započinje Ferenčak. Opisuje kako je trebalo vremena da osvijesti koliko joj taj posao prirodno leži: „Jednostavno volim karakteristiku koju digitalna komunikacija ima. Imate priliku stvoriti nešto, oblikovati to vrlo često od samih početaka i vidjeti kako zajednica reagira na to.“ Posebno izdvaja jedan projekt kao prekretnicu: „To mi se posebice pokazalo sa Zokipediom, za koju smatram da mi je napokon otvorila oči po pitanju toga u kojem smjeru želim krenuti dalje.“
Inovacija u kampanji: TikTok i Grand Prix
Nakon što se potvrdila u svijetu digitalne komunikacije, Ferenčak je postala dio tima koji je radio na strategiji predsjedničke kampanje, s posebnim fokusom na platformi TikTok. Otkriva kako je ideja o uključivanju te platforme naišla na trenutno oduševljenje i lavinu ideja. „Kad je mojoj kolegici Pauli Hranilović i meni prvi puta predstavljena ideja da se predsjednička kampanja okuša na TikToku, to je bio jedan od onih trenutaka u kojem u potpunosti možete vidjeti ideju pred sobom,“ prisjeća se, te dodaje kako su se odlučili okušati u nečemu što do tada u Hrvatskoj nije postojalo u političkoj komunikaciji.
Iako je najveći izazov bio postići opuštenost i prirodnost sadržaja, te privući mlado biračko tijelo, rani uspjeh otklonio je sve sumnje. „Kad smo s već prva dva videa, objavljena isti dan kad je profil otvoren, ostvarile oko 100.000 pregleda – svi su strahovi nestali. Publika je uživala i često jedva čekala što ćemo sljedeće objaviti, a od toga zaista većeg zadovoljstva nema,“ naglašava. Rad s timom te stručno priznanje u obliku nagrade Grand Prix za najbolju političku komunikaciju godine predstavljali su finalnu potvrdu.
Budućnost komunikacije: Je li TikTok samo trend?
Ferenčak je uvjerena da digitalni, kreativni formati nisu samo prolazni trend, već nužnost za političku relevanciju, posebno među mladima. „Činjenica jest da se cjelokupni marketing mijenja velikom brzinom, a tu onaj politički mora slijediti taj tempo želi li ostati relevantan,“ kategorična je. Za razliku od tradicionalnog marketinga, mladi danas traže informacije bez filtera, a do njih se mora doći tamo gdje jesu. „Ako vam je bitno da vas čuju mladi, tada trebate doći do njih, a ne očekivati obrnuto. Naravno, tu treba biti oprezan sa sadržajem koji se postavlja pa ne mogu reći da je TikTok magični alat za uspjeh. Ako ste autentični i znate komunicirati s ljudima, TikTok će vam to pokazati rezultatom.“
Smatra da bi lokalni političari trebali slijediti taj primjer, ne samo radi vidljivosti, nego radi stvarnog uključivanja građana u dijalog. Ističe važnost povezivanja s građanima, bilo fizički, bilo digitalno, kroz platforme koje koriste. „Takav pristup približava politiku građanima, ali i potiče osjećaj zajedništva i povjerenja, što je, po meni, suština svake dobre politike. Lokalna politika ima zaista svoje brojne prednosti, a jedna od njih su i mogućnost direktne komunikacije s građanima što se ne smije zanemariti, osobito u gradu poput Križevaca, gdje dijalog s građanima može biti snažan temelj za razvoj.“
Križevci i ‘raspašoj’ u Gradskom vijeću
Kao netko tko razumije dinamiku političke komunikacije, Ana-Marija Ferenčak analizira i stanje u svom gradu. Trenutnu situaciju u Križevcima opisuje kao „zanimljivo, tranzicijsko razdoblje koje je rezultat promjene vlasti.“ Nada se da će komunikacija ostati usmjerena na građane: „Mislim da je zaista važno da ta komunikacija ostane usmjerena na građane kojima je vlast neposredno odgovorna, a manje usmjerena na međusobne odnose političkih aktera.“ Optimistična je oko budućnosti: „Nadam se da ćemo vrlo skoro vidjeti jedno novo poglavlje Križevaca koji kao mali grad imaju zaista neograničen potencijal za rast i razvoj.“
Osvrnula se i na česte kritike da se Gradsko vijeće pretvorilo u ‘raspašoj’. Iako smatra da je ta riječ „malo gruba“, problem vidi u fokusu. „Često do komunikacijskih problema dolazi kad se politika realizira isključivo kroz prizmu sukoba i kritika, a ne kroz odgovornost prema građanima,“ objašnjava Ferenčak. Rješenje vidi u pronalaženju zajedničkog jezika i fokusiranju na opravdanje povjerenja koje su im građani dali.
Lokalno naspram državnog: Razlika u pristupu
Ferenčak naglašava da postoji jasna razlika između političke komunikacije na državnoj i lokalnoj razini. Dok se na nacionalnoj razini govori o vanjskoj politici, ekonomiji i sigurnosti, lokalna razina traži nešto osobniji pristup. „Komunikacija na lokalnoj razini zahtijeva nešto osobniji pristup. Ljudi žele konkretna rješenja na probleme na koje nailaze u svojoj svakodnevici. Žele novu klupu u parku, mjesto u vrtiću za svoje dijete, sigurno susjedstvo ili nešto četvrto,“ kaže. Ključna razlika je neposrednost. „Dok ćete premijera sresti tek nekoliko puta ili samo čitati o njemu online, gradonačelnika/cu vašeg grada možete sresti svaki dan. Ta neposrednost čini lokalnu politiku prostorom posebne odgovornosti, ali i brojnih mogućnosti za stvarne promjene.“
Participativni proračun kao rješenje
Za poboljšanje javne rasprave i političke kulture u Križevcima predlaže uvođenje mehanizama koji omogućuju aktivnije uključivanje građana, poput participativnih proračuna. „Jedan dobar primjer su participativni proračuni, ili segmenti proračuna za određene skupine poput mladih u kojima se omogućuje da građani sami daju prijedloge o projektima i budu izravno uključeni u poboljšanje njihove okoline,“ pojašnjava. Vjeruje da takav mehanizam njeguje osjećaj zajedništva te dokazuje građanima da se njihov glas čuje i ima stvaran učinak.
Na pitanje o uključenosti mladih, zaključuje kako ih ima dovoljno, ali nisu još dovoljno vidljivi, jer osjećaju da im politika nije otvorena. Zaključuje optimistično, fokusirajući se na nužnost razvoja kadra i poticanja povratka mladih: „Samo jedno mjesto je zaista dom i lijepo je znati da se tamo uvijek možete vratiti, no taj dom mora rasti i razvijati se zajedno s ljudima koji u njemu žive. Vjerujem da će Križevci vrlo brzo ispuniti svoj potencijal koji vide i oni koji ga posjećuju.“
